Svi ponekada imamo i lepe i ružne emocije. Kada smo srećni često taj osećaj delimo sa najbližim osobama. A kada smo tužni, uplašeni, depresivni, besni, povlačimo se u sebe i taj osećaj ne delimo ni sa kim. Potreban nam je savet ili mišljenje nekoga ko je stručan da nam pomogne ali se ne usuđujemo ikoga da pitamo. Razlog znamo samo mi. Od danas na našem sajtu imate mogućnost da uz najveću diskreciju - uz šifru, postavite pitanje stručnjaku psihologu- psihoterapeutu i da pročitate odgovor. Koristeći šifru zadržavate potpuno pravo na diskreciju a stručan odgovor dobijete na našem sajtu u roku od 48h.



Ukupno: 929
Juče: 132

Danas: 530


 



PSIHOLOG RADMILA GRUJIČIĆ
psihopomoc2012@yahoo.com

Pratite nas na Facebook-u

Psiho centar Psihomedica
https://psiho-centar-psihomedica.business.site/


Adolescencija



Adolescencija označava period između detinjstva i zrelosti, period tranzicije, u kome se mlade osobe nalaze na pragu značajnih promena, koje će ih polako uvesti u svet odraslih.
Stalno eksperimentisanje sa novim ulogama i polako napuštanje starih uloga neke su od osnovnih odlika ovog perioda, koji mnogi nazivaju dobom buntovništva, dobom suprotstavljanja svakom autoritetu ili dobom neopredeljenih i zbunjenih osoba.


Period adolescencije ima, barem u teoriji, jasno definisane uzrasne granice, tako da možemo da govorimo o ranoj (period od 12. do 15. godine), srednjoj (period od 15. do 21. godine) i poznoj adolescenciji (period od 21. do 25-26. godine). Međutim, individualno gledano, ova granica nije toliko jasna. Neki autori predlažu da se kao kriterijumi početka i kraja adolescencije uzmu biološka i sociološka odrednica, odnosno promene u samom razvoju organizma (sekundarne polne odlike, početak menstrualnog ciklusa kod devojčica i sl.) i socijalna zrelost pojedinca (zasnivanje radnog odnosa, pronalaženje partnera, zasnivanje porodice i sl.). Sociološka odrednica se najčešće uzima kao kriterijum završetka adolescencije.
Sam početak adolescencije najčešće se karakteriše povećanim interesovanjem za seksualne pojave, koje prate ideje o načinu prilagođavanja novim potrebama i novom telesnom izgledu. Zbog toga je u početku adolescentnog perioda osoba veoma osetljiva na sve promene koje se dešavaju u fizičkoj sferi, a pogotovo na komentare koje odrasli, pa čak i vršnjaci, znaju da upute adolescentu, ne razmišljajući mnogo o posledicama.
Ono što je bitno je da je ovo period velikih promena u životu pojedinca, označen i promenama u odnosu prema roditeljima, vršnjacima i moralnim, ideološkim i drugim vrednostima, ali pre svega promenama u odnosu na samog sebe. Adolescent sebe gleda ''drugim očima'', primećuje na sebi fizičke i psihičke promene koje su nastupile. Kod njega dolazi do potpunog prihvatanja polne uloge i postaje emocionalno nezavisan u odnosu na ''značajne'' odrasle iz prethodnog perioda, balansirajući pri tom između stalne potrebe da uđe u svet odraslih i želje da, barem nakratko, ponovo bude dete.
Adolescent od sebe očekuje mnogo, ali i njegova okolina, roditelji, nastavnici, prijatelji pred njega ponekad postavljaju nerealne zahteve. Očekivanja najčešće proističu iz ideje da, umesto ''jučerašnje'' osobe, kojoj su bile potrebne briga i pažnja, sada pred sobom imaju osobu koja treba da bude odgovorna, umešna i sposobna za samostalno delanje u životu.
Promene koje se dešavaju u ovom periodu izuzetno su značajne za dalji razvoj osobe, a ukoliko se u ovom periodu ne završe uspešno razvojni zadaci, kasnije može da dođe do lošeg prilagođavanja ulozi odraslog. Sve te promene imaju cilj da integrišu događaje iz ranijih životnih faza i omoguće razvoj stabilnog identiteta.

Autorsko pravo preuzetog teksta je :   www.pedagog.org.yu/GTCtekstadolescencija.php  Gde možete naći više informacija




Sva prava Zadržana Agencija 'Autentik'