Svi ponekada imamo i lepe i ružne emocije. Kada smo srećni često taj osećaj delimo sa najbližim osobama. A kada smo tužni, uplašeni, depresivni, besni, povlačimo se u sebe i taj osećaj ne delimo ni sa kim. Potreban nam je savet ili mišljenje nekoga ko je stručan da nam pomogne ali se ne usuđujemo ikoga da pitamo. Razlog znamo samo mi. Od danas na našem sajtu imate mogućnost da uz najveću diskreciju - uz šifru, postavite pitanje stručnjaku psihologu- psihoterapeutu i da pročitate odgovor. Koristeći šifru zadržavate potpuno pravo na diskreciju a stručan odgovor dobijete na našem sajtu u roku od 48h.



Ukupno: 652
Juče: 132

Danas: 253


 



PSIHOLOG RADMILA GRUJIČIĆ
psihopomoc2012@yahoo.com

Pratite nas na Facebook-u

Psiho centar Psihomedica
https://psiho-centar-psihomedica.business.site/


 

PRAVA DETETA - O ČEMU JE REČ?



Konvencija o pravima deteta. Dokument koji je u današnje vreme široko prihvaćen i koji je u velikoj meri promenio naše poglede na shvatanje prava i sloboda deteta.
Pojam deteta tj. detinjstva menjao se tokom istorije i pod rečju dete nismo uvek podrazumevali ono što podrazumevamo danas. U ljudskoj istoriji postojalo je vreme kada dete nije prepoznavano kao takvo. Onog trenutka kada bi neka osoba postala sposobna za rad, a to je obično bivalo veoma rano, počinjala je da privređuje i smatrala se ''skoro'' odraslom osobom. Deca, još uvek neprepoznata kao takva, sedela su sa svojim roditeljima, ravnopravno učestvovala u razgovoru (koliko se to moglo), odlučivala o nekim bitnim stvarima i u svakom pogledu se smatrala ''velikima'', doduše možda nešto nižim, ali ipak odraslima.
S vremenom je detinjstvo počelo da se priznaje i poima kao uzrasna kategorija koja je ipak različita u odnosu na svet odraslih. To je bio spor proces i trajao je nekoliko vekova, a razmišljanja o postojanju perioda detinjstva podstakla su otvaranje škola, obrazovanje, razvoj industrijskog društva, stvaranje kapitala i dr.
U to vreme neki od naučnika koji su se bavili ovom uzrasnom grupom smatrali su da je razlika između deteta i odrasle jedinke samo kvantitativna. Neki su govorili o drugačijem kvalitetu misaonih, emotivnih, moralnih i drugih funkcija, ali je razlika ipak priznata i detinjstvo je prihvaćeno kao veoma važna životna faza.
Detinjstvo se danas još uvek različito definiše, a sam odnos prema detetu zavisi od tradicije i kulture određenog prostora. U nekim društvima deca i danas veoma rano odlaze od kuće i počinju da zarađuju za život, dok je u drugima došlo do prezaštićivanja deteta. Ni sam period detinjstva nije isto definisan i zavisi od toga u kojoj zemlji se zateknete.
Konvencija predstavlja dokument koji priznaje specifične potrebe koje dete ima, kao i prava koja mu po ovom osnovu pripadaju.
Prava deteta danas su priznata i u nacionalnom i u međunarodnom pravu. Na međunarodnom planu najbitniji dokument predstavlja upravo Konvencija o pravima deteta, donesena 1989. godine.
Istorijski razvoj koji je doveo do usvajanja ovog međunarodnog ugovora nije bio lak, a trebalo je da prođe nekih sedamdesetak godina da se prepozna neopnodnost njegovog donošenja.
Prava koja se priznaju detetu ovim međunarodnim dokumentom pokrivaju sve aspekte njegovog života - državu, porodicu, školu, institucije i dr.
Prava deteta nisu nešto što država ili porodica daje detetu. Samim rođenjem ova prava deci pripadaju i niko ne može da im ih oduzme.
Osnovni cilj Konvencije je da menja stavove koji postoje prema deci i da se iz zaštitničkog (a u nekim društvima i negativnog) odnosa pređe na ideju jednakosti deteta sa svim drugim ljudskim bićima.
Danas Konvencija predstavlja jedan od najvažnijih međunarodnih ugovora, koji ne samo da prvi put jasno i eksplicitno definiše prava deteta, i to kroz veoma široko izlistavanje svih prava (građanska, politička, ekonomska, kulturna i sl.), već je ugovor sa najvećim brojem ratifikacija u svetu.
Naša zemlja je ratifikovala Konvenciju o pravima deteta i time preuzela obavezu da brine o njenom ostvarenju, tj. da štiti prava deteta i da unapređuje položaj dece.
Međutim, to nije obaveza samo države, već i pojedinaca, koji kroz svakodnevne postupke mogu da pokažu da priznaju i poštuju prava koja mladi i deca imaju.
Tekst preuzet iz knjige "Vršnjačka medijacija - od svađe slađe", izdavač: Kancelarija nemačke agencije za tehničku saradnju - GTZ

Tekst preuzet sa sajta : http://www.pedagog.org.yu/GTCpravamladih.php






Sva prava Zadržana Agencija 'Autentik'