Svi ponekada imamo i lepe i ružne emocije. Kada smo srećni često taj osećaj delimo sa najbližim osobama. A kada smo tužni, uplašeni, depresivni, besni, povlačimo se u sebe i taj osećaj ne delimo ni sa kim. Potreban nam je savet ili mišljenje nekoga ko je stručan da nam pomogne ali se ne usuđujemo ikoga da pitamo. Razlog znamo samo mi. Od danas na našem sajtu imate mogućnost da uz najveću diskreciju - uz šifru, postavite pitanje stručnjaku psihologu- psihoterapeutu i da pročitate odgovor. Koristeći šifru zadržavate potpuno pravo na diskreciju a stručan odgovor dobijete na našem sajtu u roku od 48h.



Ukupno: 464
Juče: 132

Danas: 65


 

  

PSIHOLOG RADMILA GRUJIČIĆ
psihopomoc2012@yahoo.com

Pratite nas na Facebook-u

Psiho centar Psihomedica
https://psiho-centar-psihomedica.business.site/


Autor: Radmila Grujicic- psiholog psuihoterapeut
Psiho centar Neuromedica- Jagodina
064/253-11-08


Inteligencija se najcesce definise kao sposobnost snalazenja u nosvim situacijama a na osnovu starog iskustva.Sve cesce cujemo da se pominje kao poseban entitet pojam emocionalna inteligencija. Sigurno ste se zapitali sta je to?
Emocionalna inteligencija se najčešće definiše kao sposobnost da razumemo sopstvena i tuđa osećanja, sposobnost njihovog razlikovanja, kao i korišćenja ovakvih informacija pri razmišljanju i planiranju sopstvenih aktivnosti. Emocionalna inteligencija je sposobnost da osetimo, razumemo i uspešno primenimo moć emocija kao izvora energije, informacija, kreativnosti, poverenja i bliskosti sa ljudima koji nas okružuju kako na poslu, tako i u privatnom životu.


Emocionalna inteligencija nam omogućava da budemo zadovoljniji sobom i kao i da budemo zadovoljniji svetom oko sebe.. U razvijenoj emocionalnnoj inteligenciji sve se cesce sagledava ključ ka boljem zdravlju, većem doživljaju sreće i bliskosti, , postavljanju jasnije vizije licnih ciljeva , dosezanju većeg uspeha u poslu i životu uopšte, ostvarivanju viših ciljeva, osecanja licnog zadovoljstva, postizanju liderstva u međuljudskim odnosima unapređenju naše samosvesti, učenja, veće jasnoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti...


Emocionalni refleksi su uglavnom nesvesni, ali veoma snažni. Oni motivišu naše odluke, pokreću nas u pravcu izvršenja neke aktivnosti ili odustajanja od nje. Razvoj emocionalne inteligencije blisko je povezan sa jos pet ključnih sposobnosti – osecanje samosvesti, samomotivacijom, samokontrolom, empatijom i uspešnim međuljudskim odnosima. Razvijena emocionalna inteligencija ne znači nužno razvijene sve ove sposbonosti, ali dve su ključne i one moraju biti vrlo ravijene kod osoba s visokim koeficijentom emocionalne inteligencije, a to su - emocionalna samosvest ( jasno prepoznavanje tipa emocionalnog odgovora u sopstvenoj licnosti) i precizna samoprocena ( jasno odredjivanje tipa emotivnog odgovora). Ovo su dve osnovne sposobnosti na kojima počivaju sve ostale.


Samosvest ( introspekcija- gledanje ka unutra) je kamen temeljac ili osnova jer ona pokreće sve ostale sposobnosti emocionalne inteligencije. Samosvest mora biti realna, tacna i dobro razvijena svest o sebi, jer ako ne poznajemo sebe i ako ne znamo precizno i jasno šta osećamo, kako ćemo onda znati koje su potrebe drugih ljudi i kako cemo razumeti druge i shvatiti šta oni zapravo osećaju? Zatim, sto više znamo o sebi, o svojim osećanjima i sopstvenim emotivnim reakcijama u određenim situacijama to ćemo biti u mogućnosti da bolje iskontrolišemo i biramo način na koji ćemo se ponašati u datoj situaciji. Samosvest ili introspekcija nam omogucava da osvestimo gde smo trenutno a gde želimo da budemo - koji su to naši ciljevi, tako da sami, sosptvenim potencijalima i voljom mozemo uticati na to kako bismo taj cilj i dostigli. Bez samosvesti, naše emocije nas mogu zavesti i okrenuti nas protiv nas samih, udaljiti od ciljeva, navesti nas da radimo ono što ne bismo želeli ili nas usmeriti na pogrešan put da postanemo onakvi kakvi zapravo ne želimo biti.


Za pocetak mozemo svi uraditi jednu vezbu koja ima za cilj povecanje emocionalne inteligencije. Razlika izmedju misli i osecanja ( glave i srca) oduvek postoji. Zapitajte se i osetite razliku izemedju: „Ja mislim“ i „Ja osećam“. Budite iskreni prema sebi. Zapitajte se - koje osećanje se krije u vama, a sta mislite u vezi sa tim sto vas opterecuje i okupira? Potrudite se da što preciznije definišete to osećanje – da li je to ljubav ili strepnja, strah, anksioznost,...? Zapitajte se sta biste zeleli, kako bi izgledalo resenje koje ocekujete. Zatim proverite kako bi ste se osecali kada bi vam se to resenje i ostavrilo.Vidite da li je to ono sto vi zaista i zelite...




Sva prava Zadržana Agencija 'Autentik'